UTEMELJITELJICA

BL. MARIJA TEREZIJA OD SV. JOSIPA

Život i djelo

Dijete je europskog odgoja druge polovice XIX. stoljeća. Otac Hermman Tauscher, protestantski pastor, majka porijeklom iz Nizozemske. Obitelj se zbog očeve službe često seli. Ana Marija (tako se osnovateljica zvala krsnim imenom) rođena je 19.06.1855 godine. Djevojčica povučene naravi,inteligentna,osjetljiva za pravednost, vođa u dječjim igrama,dobra klizačica na ledu, strastvena igračica šaha, rado moli, premišlja tekstove Sv. Pisma, istražuje.

Kao najstarija kći, nakon smrti majke preuzima brigu za obitelj. Introvertiranu devetnaestogodišnju djevojku smrt majke boli. Kontemplativno proživljava tu patnju i otkriva obilje Božjeg blagoslova koji patnja sa sobom nosi.

Otada želi žrtvom Bogu dokazati da ga voli. Dvije godine radi u umobolnoj bolnici u Kolnu gdje se potvrđuje kao odlična organizatorica i brižljiva majka.
Božjim darom susreće se s katolicima.

Istinoljubiva i odlučna ne može odoljeti unutarnjem poticaju duha pa 30. listopada 1888. prelazi na katoličku vjeru. Sada njezina protestantska obitelj prekida s njom svaku vezu. Zbog toga postaje beskućnica. Kratko vrijeme radi u jednom samostanu kao kućna pomoćnica. Tu intimno, duboko, molitveno susreće Krista, i odlučuje biti redovnica. Ali gdje? Kako?

Odlazi u Berlin kao kućna pomoćnica obitelji de Savigny. Socijalna bijeda i velik broj beskućnika oživljavaju u njoj slike iz ranoga djetinjstva: «kuća od opeke s natpisom: DOM ZA BESKUĆNIKE». Uz pomoć svećenika 2. kolovoza 1891. godine otvara prvi dom za djecu – beskućnike. Ipak, nezadovoljna samo tim radom, Isus i Njegova osoba sve više je osvajaju, pa želi biti redovnicom. Tražeći svoj put pročitala je autobiografiju sv. Terezije Avilske i karmel prepoznala kao svoje mjesto.

Spojiti karmelsku kontemplaciju i konkretnu brigu za siromašnog brata, to je bio novi izazov.

Uvjerljivo, nenametljivo, sigurna u Božje poslanje, ideju života karmelićanke posvećene radu i brizi za napuštene prenosi na svoje suradnice. Božji blagoslov postaje vidljiv. Punih 13 godina putuje, osniva dječje domove, otvara «samostane» – zajednice u kojima žive i rade djevojke koje žele biti karmelićanke poput nje.

Svaki njezin uspjeh oplemenjen je blagoslovom što dolazi od žrtve i trpljenja. Ana Marija postala je osnivateljica karmela Božanskog Srca Isusova bila je majka, sestra i učiteljica redovničkoga života. Vidjevši kako joj snaga slabi, počela se veseliti svome odlasku kući k Ocu. To se dogodilo 30. rujna 1938. kada je blago preminula u Gospodinu.

Majka Marija Terezija od Sv.Josipa proglašena je blaženom 13. svibnja 2006. u Roermondu, Nizozemska.

Dokumentarni film: Bl. Marija Terezija od svetog Josipa

Molitva za proglašenje svetom


Božanski Spasitelju, ti si ljubavlju svoga Presvetog Srca potpuno prožeo srce svoje vjerne službenice blažene Majke Marije Terezije od sv. Josipa i uzdigao je na čast oltara.

Ona je za svoga života tvoju ljubav vjerno i nesebično prenosila na mnoge, osobito na napuštenu djecu, slabe i siromahe, a goruća joj je čežnje bila i s nebeskih visina otire suze i liječi rane svima potrebnima svijeta.

Obazri se, molimo te, na tu njenu želju i udijeli milostivo na njezin zagovor zadravlje (Kome?) i tako proslavi svoju blaženicu i koja je za zemaljskog života svojim neumornim radom za bližnjega, revnom molitvom i dragovoljnim trpljenjem nastojala slaviti samo tebe. Srce Isusovo udostoj, se udijeliti milost koju molimo i uzdigni blaženu Mariju Terezije od sv. Josipa na čast svetosti kako bi bila uzor i zagovornica tvojoj Crkvi koju je ona tvojom ljubavlju toliko ljubila.

Javite nam milosti zadobivene po zagovoru blažene Marije Terezije od sv. Josipa.

Beatifikacija


Po odredbi pape Benedikta XVI. kardinal Adrianus Simonis, nadbiskup Utrechta i predsjednik Biskupske konferencije Nizozemske, proglasio je 13. svibnja 2006. blaženom našu Utemeljiteljicu. Kuća matica te družbe od utemeljiteljičina vremena nalazi se u Sitttardu, biskupija Roermund, i tamo je grob utemeljiteljice. Zato je beatifikacija obavljena u katedrali Roermunda uz koncelebraciju nadbiskupa Koelna kardinala Joachima Meisnera, domaćeg biskupa Fransa Wiertza, još šest biskupa i oko 70 svećenika.

Za stalne dijelove pjevani su tekstovi na latinskom po gregorijanskom napjevu, a sestre karmelićanke pjevale su na živim jezicima za prikazanje i pričest uglazbljenje izreke blaženice koje odgovaraju dotičnim dijelovima liturgije.

Kardinal Simonis govorio je o pozivu na postojanje, vjeru i poslanje u životu blaženice i svakog vjernika, pohvalio njezino traženje vjerske istine, zauzimanje da sa svojim sestrama olakša patnje djece i nemoćnih osoba i hranjenje na euharistijskom vrelu. Izrazio je zahvalnost Crkve za svjedočko djelovanje svih redovnica.

Ovdje pogledajte galeriju slika s beatifikacije.


Čudesno ozdravljenje po zagovoru Utemeljiteljice

Gospođa Pieters- Maas iz Heerlena (Nizozemska) trpjela je 25 godina od gljivičnog oboljenja nogu (DERMATOMICOSIS, ONICOMICOSIS, ACRODINIA) koje je bilo vrlo bolno i otežavalo je njeno hodanje. Uslijed gljivičnog oboljenja nokti su gotovo nestali. Noge su bile crvene, mjestimično gnojne uz jaki svrbež. Posjećivala je brojne liječnike, no bez poboljšanja zdravstvene situacije. Jedan svećenik je gospođi i njenom suprugu preporučio da mole devetnicu Utemeljiteljici u čiji samostan su dolazili na duhovne obnove  u Sittardu.

Oboje su to zajednički činili. Nakon dvije devetnice ustanovili su da se stanje ne popravlja i da su bolovi tako jaki da gospođa nije mogla hodati. Započeli su treću devetnicu.

16 prosinca 1992. dogodilo se čudesno ozdravljenje po zagovoru Utemeljiteljice.

Upravo za vrijeme devetnice iznenada su prestali bolovi i gospođa Pieters-Maas je mogla opet hodati bez poteškoće. Nastupio je potom normalni proces ozdravljenja, tj, nokti su počeli opet rasti. Bolest se nije nikad više vratila. Ovo čudesno ozdravljenje bilo je ispitano najprije u biskupiji Roermond, zatim u Rimu. Liječnici su posvjedočili da se ovo ozdravljenje ne može svesti na medicinsko ili terapeutsko liječenje, već je  medicinski je neobjašnjivo.


Molite se Bl. Mariji Tereziji od sv. Josipa!

Za obiteljZa djecuZa posaoU nevoljiZa čistoćuZa milost sretne smrtiU svakoj potrebi
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si po svojim gorljivim molitvama i vođena Božjom milošću ulazila u brojne obitelji i donosila radosnu vijest evanđelja svjedočeći ljubav Srca Isusova za sve. Preporučujemo tvojoj ljubavi i tvome zagovoru našu obitelj, a na poseban način našu potrebu (…). Neka u našoj obitelji cvate prava vjera i uzajamno poštovanje nastojanje da svi njeni članovi rastu u duhovnom životu i plemenitosti kako bi se jednoga dana svi mogli skupa s tobom i sa svim svetima naći u Kraljevstvu Nebeskom. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si po Božjoj milosti na poseban način ljubila djecu i silno se trudila i molila da vedro i zdravo rastu, odgajaju se u vjeri. Ništa ti nije bilo teško za njih učiniti i pretrpjeti, a bila si im pravi uzor Majčinske i Isusove ljubavi. Tvome zagovoru preporučamo našu djecu, naše brige i tjeskobe za njih su velike; u ovom vremenu prijete im mnoge stranputice, da zaborave na Boga, nevinost i plemenitost svojih duša. Molimo te da im kod Srca Isusova izmoliš vedro i zdravo odrastanje i ustrajnost u vjeri kako bi izrasli u plemenite osobe i prave vjernike. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si po Božjoj milosti na poseban način ljubila radnike i radničke obitelji, tebi se s povjerenjem utječemo u našim velikim potrebama. Pomozi nam pronaći u poslu ne samo svakodnevnu potporu naših materijalnih potreba, nego i izvor zasluga za život vječni. Isprosi nam milost zapošljenja i savjesnog obavljanja naših staleških dužnosti, da cijenimo i radimo svoj posao s nakanama kojima si ti radila svoje brojne i velike poslove. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si po Božjoj milosti za vrijeme svoga zemaljskoga života s potpunim pouzdanjem u Božju Providnost proživjela brojne poteškoće i nevolje života. Utječemo se tvome zagovoru u našim nevoljama: (…). Isprosi nam od Isusa jakost u našim kušnjama, da podnosimo patnje s onom vjerom i nadom koje si ti imala u svojim križevima da Bog sve okreće na dobro onima koji ga ljube, te da će i nama zasjati sunce Božjeg milosrđa i milosti u našim nevoljama. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si od najranije dobi pa do smrti ljubomorno čuvala čistoću i prikazivala je Gospodinu. Isprosi nam tu divnu i Kristu tako dragu krepost, čuvaj me od svih napasti i ne dopusti da padnem u bilo kakav sramotni grijeh. Čuvaj me od svake grešne misli, pogleda, želje i djela. Daj da i u mojoj duši uvijek cvate bijeli ljiljan čistoće na slavu Boga samoga. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…
Blažena Marijo Terezijo od sv. Josipa, ti si za sebe kazala: S čežnjom razmišljam o putovanju u vječnosti… Idem kući. Idem doma k Ocu. Molimo za tvoju majčinsku pomoć u zadnjim časovima našeg zemaljskog života. Izmoli nam sretnu smrt u milosti Božjoj u pravoj vjeri i potpunom pouzdanju da poput tebe i mi budemo primljeni u kuću Očevu i da naš život bude preobražen u vječnoj radosti kod Gospodina zajedno s tobom i svim svetima u Nebu. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…
Bože, dobri naš Oče, Ti si Mariju Tereziju od sv. Josipa pročistio trpljenjem i kušnjama. Po tvojoj milosti njezina velika vjera, nesebična ljubav i čvrsto pouzdanje, učinile su je oruđem u tvojoj ruci za ostvarivanje tvojih velikih djela. Poticani primjerom njezina života i pouzdavajući se u njezin zagovor molimo tvoju pomoć oko (…). Udijeli nam milost da i mi, poput Marije Terezije, s pouzdanjem tražimo tvoju volju i snagom vjere svladavamo i strpljivo podnosimo teškoće života. To te molimo po Kristu Gospodinu našemu. Amen. Oče naš… Zdravo Marijo… Slava Ocu…

SLIKA

VAŽNI DATUMI:

Rođenje – 19. lipnja 1855., Sandow

Ravnateljica psihijatrijske bolnice – 6. ožujka 1886.

Prelazak na katoličku vjeru – 30. listopada 1888.

Prvi susret sa sv. Terezijom Avilskom – 1889.

Osnutak prvog doma sv. Josipa – 2. srpnja 1891.

Prvo putovanje u Rim – 1897.

Konačno odobrenje od strane Rima – 1930.

Prelazak u Božje kraljevstvo – 20. rujna 1938.

Proglašenje blaženom – 13. svibnja 2006.